Zavičajni klub Usorskog kraja - Zagreb

Usorski dekanat

Sivša

Župa Sivša, kao kapelanija, utemeljena je odvajanjem od župe Komušina 1784. godine. Samostalna župa postala je 1802. godine. U početku je imala samo kapelicu a 1870. godine i crkvu. Nova Crkva građena je 1911. godine a današnja je građena od 1930. do 1934. godine. U župi djeluju: "Školske sestre franjevke", bosansko-hrvatske provincije. U Župnoj crkvi čuva se kip Blažene Djevice Marije star oko 400 godina, kojeg su Franjevci (ujaci) nosili sa sobom. Župi sv. Ante Padovanskog pripadaju sljedeća naselja: Alibegovci, Blaževci, Jeleči, Lončari, Omanjska i Sivša.

Žabljak

Žabljak se prvi puta spominje 1639. godine. Župa Žabljak utemeljena je odvajanjem pojedinih naselja od župe Sivše 1863. godine. Samostalnom župom proglašena je 1884. godine. Sadašnja župna crkva sagrađena je 1926. godine. Župi sv. Ane pripadaju sljedeća naselja: Barići, Kraševo, Lepenica, Medakovo, Mravići, Rakovice i Žabljak.

Ularice

Župa Ularice nastala je odvajanjem dijela teritorija Župe Doboj 1977. godine. Današnja crkva izgrađena je 1983. godine, a u ratu 1992. teško je oštećena. Crkva je obnovljena 2003. godine.

Teslić

Župa Teslić utemeljena je 1922. godine odvajanjem pojedinih naselja od župe Bežlja. Župna crkva građena je od 1932. do 1934. godine U ratu 1992. godine crkva je minirana a nova crkva, na temeljima stare, završena je 2002. godine. Od 1974. godine u župi Teslić djeluju: "Sestre milosrdnice", a od 1906. do 1945. djeluje: "Hrvatsko kulturno društvo Napredak". Župi sv. Josipa pripadaju ova naselja: Banja Vrućica, Bardaci, Barići, Gomjenica, Martinovići, Prometna, Putešić, Rudnik, Ružević, Stenjak i Teslić.

Komušina

Prvi pisani spomen župe Komušina potječe iz 1637. godine kada se zvala Kuzmadanj. Prva kamena crkva sagrađena je između 1860. i 1865. godine. U ratu 1992. godine crkva je teško oštećena ali je obnovljena 2003. godine. Župi Komušina pripada i marijansko svetište Kondžilo a u crkvi se čuva čudotvorna slika Gospe Kondžilske koja se svake godine u procesiji, na Veliku Gospu, iznosi do brda Kondžila. U Komušini je pronađen tzv. Pečat iz Komušine na kojem su urezana grčka slova a njegovo značenje još je nerazjašnjeno. Župi Uznesenja BDM pripadaju sljedeća naselja: Gaše, Jugovići, Klarići, Podkodžilo, Ponjavići, Rajševa, Slatina, Stjepići, Stojčevići i Vlasulja.

Doboj

Župa Doboj utemeljena je 1896. godine odvajanjem od župe Sivše. U to vrijeme zaštitnica crkve bila je Sv. Kristina ali je 1935. godine, na zahtjev župljana, zamijenjena sa Presvetim Srcem Isusovim. Od vojničke barake 1879. godine, napravljena je kapelica, a zidana crkva građena je do 1910. godine. Nakon što je 1993. godine, u ratu, srušena do temelja nova crkva sagrađena je 2002. godine. Od 1906. godine, na području župe Doboj djeluje, prvo povjerenstvo, a kasnije podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a od 1942. godine, u župi Doboj djeluju časne sestre Služavke Malog Isusa. Župi Presvetog Srca Isusova pripadaju sljedeća naselja: Bare, Centar, Čaire, Čaršija, Donji Grad, Makljenovac, Miljkovac, Pjeskovi, Prisade, Šušnjari i Usora.

Bežlja

Župa Bežlja utemeljena je 1874. godine, kao kapelanija, odvojivši se od župe Komušina. Od 1882. godine vodi se kao župa. Prva župna crkva sagrađena je 1887. godine, a sadašnja crkva je sagrađena 2003. na temeljima u ratu srušene crkve. U razdoblju od 1938. do 1942. župnik Ambrozije Benković objavljivao je sveščiće u okviru biblioteke "Katolička Mala Knjiga". Župi Rođenja BDM pripadaju sljedeća naselja: Brkića Potok, Crna Rijeka, Čančari, Ereizi, Mršići, Priština, Studenci i Gornja Vrućica.

Jelah

Župa Jelah utemeljena je 1975. godine, do tada je bila samostalna kapelanija župe Žabljak. Gradnja crkve započela je 1969. godine a crkva je posvećena 1972. godine. Nekada je u Tešnju postojala crkva sv. Jurja i franjevački samostan. Današnja crkva je područna crkva i nalazi se u sastavu župe Jelah, sagrađena je 1898. godine a obnavljana između 1998. i 2002. godine. Od 1906. godine, na području Tešnja djelovalo je povjerenstvo, a kasnije i podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak.